Odlaskom zime i dolaskom ljepših dana, užurbanost i živost sela je izlazila iz kuća u polja. Trebalo je dosta truda i rada kako bi se pripremilo zemljište i u pogodnom trenutku zasadilo ono od čega su ljudi isključivo prije živjeli, a većina njih i dan danas. Isključivo od poljoprivrede.

 Općina Čapljina

Nekada su se njive odnosno zemljišta pripremala za sjetvu, orućim drvenim ralom, kasnije su to vukli volovi, a u zadnje vrijeme konji. Manje parcele su se kopale zavisno od toga koja se poljoprivredna kultura na njima sadila.

Područje Općine Čapljina obuhvata oko 256 kvadratnih kilometara. Smješteno je na nadmorskoj visini od 230 do 380 metara. Općina Čapljina je smještena  svojim većim dijelom uz rijeku Neretvu i njene pritoke Bragavu, Trebižat i Krupu koje se u nju ulijevaju južno od samog grada Čapljina, no unatoč tome je prilično bezvodno područje. U petnaestak sela koliko ih ima na području Općine Čapljina, do posljednjeg rata je živjelo tridesetak hiljada stanovnika i to pripadnika sva tri konstitutivna naroda. Koliko ih sada ima teško je procijeniti, jer su mnogi otišli u privremeno ili trajno iseljeništvo.

Da bi sve navedeno argumentovali, potrebno je reći koliko je uspješna proizvodnja autohtonih sorti: vinove loze (Žilavka i Blatina), voćnih vrsta (breskva, kajsija...), povrća (paprika, patlidžan, špinat...). U sve Republike bivše Juge ljudi su bez većih poteškoća prodavali zasađeno, uz veliki uloženi trud i rad, kako bi proizveli određeni kvalitet. Uz pogodnu cijenu, njima prihvatljivu također, tako su mogli sebi obezbijediti sebi skroman život, te živjeto tako iz godine u godinu.

Završetkom posljednjeg rata proizvodnja se ponovno podigla na zavidan nivo. Svake godine se dogovdi da ponuda premaši proizvodnju, dok nam uvozniji lobiji u ponudu stavljaju voće i povrće iz okruženja. Troškovi proizvodnje su stalno u porastu, a cijena naših proizvoda iz godine u godinu stagnira, tako da su poljoprivredni proizvođači suočeni sa vječitom borbom održavanja svojih imanja. Zbog svega naprijed navedenog,  dešava se situacija da većina ljudi migrira, a mortalitet je uveliko premašio natalitet. Razlog tome je upravo ova situacija u kojoj se ljudi ne usuđuju zasnivati porodicu bez sigurne egzistencije. Svakodnevne troškove poput hrane, odjeće, obrazovanja i raznih privatnih potreba je nemoguće izbjeći, a slaba zarada uveliko je dovela do smanjenja populacije. Država svake godine izdvaja značajna sredstva preko Državnog ministarstva za izbjeglice i raseljena lica kojim trenutno ministruje Semiha Borovac i Federalnog ministarstva za izbjeglice i raseljena lica koji trenutno ministruje Edin Ramić. Dobivena sredstva se najčešće ulažu u obnovu stambenih objekata i mehanizaciju. Potrebno je obezbijediti kompletan lanac koji omogućava proizvodnju i plasman proizvoda na tržištu.

Dubravski plato i HE Čapljina

Za uspješnu proizvodnju potrebna je strategija i plan za proizvodnju kako ne bi došlo do zasićenja tržišta istim proizvodima. Priroda nas je nagradila sa bogatim tlom. Potrebno je obezbijediti navodnjavanje, stalni nadzor stručnjaka za agrar i adekvatno ambalažno pakovanje. Bez vode se ne može zasnovati ekonomski efikasna proizvodnja. Voda, koje u svježoj biljnoj masi ima i do 90%, služi kao prenosilac hraniva do mjesta korištenja ili skladištenja. Stalni nadzor je itekako bitan za uspješnu proizvodnju, jer tako poslovanje se zasniva na temelju stručnih mišljenja, koje će voditi proizvodnju, voditi brigu o prihrani, te toku čitavog životnog ciklusa proizvodnje. Za upakovan proizvod visokog kvaliteta, potrebno je stručno osoblje (menadžer) koje će nevedeni proizvod plasirati na tržištu BiH i šire.

Svako tržište je bitno. Međutim, cilj ne smije biti da otvorimo samo neko tržište, veći da na njemu i ostanemo. A to se može postići samo kvalitetom, kvantitetom i dugoročnom posvećenošću. Zbog neorganizovanog tržišta, proizvođači su često prinuđeni da čak unište svoje proizvode, jer u kritičnom momentu nema ko da ih otkupi. Bitna stavka u dobro poslovajnu je i dobar grafički dizjan, odnosno prezentacija proizvoda. Ukoliko se napravi dobra prezentacija, to je investicija koja će itekako djelovati na imidž proizvoda na tržištu.

Danas, problem nalazimo  u prodaji proizvoda, kao i u niskoj cijeni prodanih. Vrlo važan uzrok nedovoljne potražnje za domaćim proizvodima je nepostojanje organizovane mreže za siguran otkup poljoprivrednih proizvoda. Državna politika poljoprivredne proizvodnje, također, utče na cijene hrane kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu. Naglasak je na podacima i informacijama o cijenama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda kako bi se osigurala stalna preglednost stanja na tržištu. Glavni zadaci Tržišno informacijskog sistema su: posmatranja tržišta i njegovih proizvoda na nacionalnoj, regionalnoj i na određenoj proširenoj internacionalnoj razini, te izrada nepristrasnih  aktuelnih izvještaja o cijenama, tendencijama i ukupnom stanju na tržištu poljopriredno-perhrambenih proizvoda, koji će ispuniti potrebe različitih ciljanih skupina.

Iako su ljudi prije na mnogo teži način proizvodili različite poljoprivredne kulture, puno lakše su iste prodavali. Današnja tehnologija, mehanizacija, porast cijena sredstava za prihranjivanje, kao i svakodnevno pojavljivanje novih proizvoda korisnih za rast biljaka doprinijeli su tome da je veoma skupo proizvesti kvalitetan proizvod za koji nam prodaja nije garantovana. Dakle, ljudi trebaju ulagati značajan kapital za proizvodnju, a najčešće ne dobiju ni polovinu uloženog.

Mogućnost uzgoja raznih kultura je kao što možemo idjeti izuzetno velika. Prije svega to su ekološki uslovi, zatim radna snaga i tradicija, te je potrebno dati poljoprivrednicima motiva da obnove stare i podignu nove nasade sa sigurnošću da će ih prodati i imati od njih određenu zaradu.

Poljoprivreda je osnovna grana privrede ovih područja koaj ako se pravilno ne organizuje može postati glani razlog masovnog iseljavanja ljudi s Dubravskog područja.

 

Komentari  

0 #3 Damir 09-08-2018 01:35
Nema druge, do pusku u ruke i potrijebit ovu SDA gamad po foteljama.
Citiraj
+1 #2 Hilmo 05-08-2018 14:48
Odlican tekst. Neka se neko sjetio u hercegovačkih i Bošnjačkih imanja i mogućnosti na Dubravama. I koliko muka imamo gore. Bravo za portal
Citiraj
+2 #1 Halida 04-08-2018 13:59
Ha ja, ko ce drugi nego ministri SDA na celu resornih ministarstava. U što bacaju državne pare da mi je znati. A vidi to ovo, priroda omogucila a SDA ugusi i rastjera.
Citiraj

Dodaj komentar

Molimo, cijenite ostale posjetitelje, bez uvredljivog sadržaja u komentarima. Hvala!

Sigurnosni kod
Refreširaj

  • POLJOPRIVREDA NEKAD I SAD NA DUBRAVSKOM PLATOU

    POLJOPRIVREDA NEKAD I SAD NA DUBRAVSKOM PLATOU

    Odlaskom zime i dolaskom ljepših dana, užurbanost i živost sela je izlazila iz kuća u polja. Trebalo je dosta truda i rada kako bi se pripremilo zemljište i u pogodnom trenutku zasadilo ono od čega su ljudi isključivo prije živjeli, a većina njih i dan danas. Isključivo od poljoprivrede. Opširnije
  • DENIS BEĆIROVIĆ PODRŽAVA KRIMINAL

    DENIS BEĆIROVIĆ PODRŽAVA KRIMINAL

    Gradska vlast Tuzle nastavlja teror nad građanima: Denis Bećirović podržava kriminal?  Već deset godina kriminalni holding tuzlanske gradske vlasti vrši teror, iživljava se nad svojim građanima, kupcima 200 stanova u zgradi „15.maj“,  koja je građena, ali neizgrađena. Deset godina organi društvene kontrole ništa ne rade da bi zaustavili agoniju ljudi koji, umjesto u svojim stanovima, stanuju u iznajmljenim. Često i u šupama i memljivim podrumima. Opširnije
  • SRBIJA I BIH PIŠU ZAJEDNIČKO PISMO EU ZBOG KOSOVSKIH TAKSI

    SRBIJA I BIH PIŠU ZAJEDNIČKO PISMO EU ZBOG KOSOVSKIH TAKSI

    Resorni ministri Srbije i Bosne i Hercegovine Rasim Ljajić i Mirko Šarović poslat će, uoči zasjedanja Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje s Kosovom 17. decembra u Briselu, zajedničko pismo državama članicama EU-a i upozoriti na posljedice taksi koje je Priština uvela za robu iz Srbije i BiH, saopćeno je u utorak u Beogradu. Opširnije
  • KAKO ZAISTA ŽIVIMO

    KAKO ZAISTA ŽIVIMO

    Znate li koliko porodica ne može priuštiti obrok s mesom, grijanje, iznenadni trošak, godišnji odmor, automobil, TV… Vodeći ljudi u državi nas već godinama ubjeđuju kako je živjeti ovdje sve bolje i lagodnije. Hvale se da su plate porasle, nezaposlenost smanjena, a ekonomska situacija poboljšana. Ali prava istina je mnogo sumornija. Pokazali su to i najnoviji podaci Zavoda sa statistiku RS objavljeni u publikaciji Indikatori održivog razvoja Republike Srpske, 2018. godina. Opširnije
  • KORUPCIJA UGROŽAVA PRIVATNI SEKTOR

    KORUPCIJA UGROŽAVA PRIVATNI SEKTOR

    Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković izjavio je danas u Sarajevu da je privatni sektor najugroženiji kada je riječ o poslovnom integritetu, etici u poslovanju i koruptivnom ponašanju, te da je cilj upoznati kompanije šta dobijaju primjenjujući odgovarajuće etičke standarde u poslovanju. Opširnije
  • OBJEKAT VRIJEDAN 8,5 MILIONA MARAKA

    OBJEKAT VRIJEDAN 8,5 MILIONA MARAKA

    Pošta kupuje zgradu od kćerke premijera Novalića! Kćerka Ada Novalić se pominje u dokumentima BH Pošte kao suvlasnik objekta koje ovo javno preduzeće namjerava da kupi. Osim nje, suvlasnici objekta su federalni ministar Nermin Džindić, te šef kabineta federalnog premijera Samir Iskrić. Premijer dao „prethodnu saglasnost“ da Uprava Pošte kupi zgradu od premijerove kćerke. Direktor Pošte Mirsad Mujić tvrdi da „nije upućen u detalje“ Opširnije
  • BIZNIS FORUM DIJASPORE U MOSTARU

    BIZNIS FORUM DIJASPORE U MOSTARU

    U organizaciji Biznis centra bh. dijaspore (Diaspora Business Center) danas je, s ciljem stimuliranja investicija i poslovne suradnje s hercegovačkom dijasporom te prezentiranjem hercegovačke regije kao atraktivne investicijske destinacije, održan Biznis forum bh. dijaspore - BHdiaFor 2018. u INTERA Tehnološkom Parku kao suorganizatoru. Opširnije
  • ŠERIF ISOVIĆ NAMETNUO RETROAKTIVAN POREZ MLADIM BH STRUČNJACIMA

    ŠERIF ISOVIĆ NAMETNUO RETROAKTIVAN POREZ MLADIM BH STRUČNJACIMA

    Porezna uprava FBiH na čelu sa direktorom Šerifom Isovićem je prije pola godine počela aktivnosti na prikupljanju informacija o građanima FBiH koji zarađuju novac u inozemstvu i naplaćuju ga putem PayPala ili nekih drugih servisa. Opširnije
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8