0 Podijeljeno puta 129 Pregleda

MANJI POREZ NA ZDRAVLJE, ZNANJE I DOSTOJANSTVO Omerbegović Arapović: Nakon akciza ukinite PDV na knjige, novine, lijekove, vodu, medicinsku opremu…

8. Februara 2018.
129 Pregleda

Nakon 25 godina akumulacije kapitala, privatizacijske pljačke, poreskih eksperimenata, rastuće nejednakosti i siromaštva, naše društvo je zrelo za propitivanje potpuno drugačije raspodjele bogatstva.

Početak februara obilježilo je povećanje troškova goriva usljed povećanja posebnih poreza kroz uvođenje dodatnih putarina na gorivo. Čini se da je ovo bio nužan potez kako bi se sprječio finansijski kolaps zbog nedostatka novca u javnim budžetima, ali i za saniranje lošeg kreditnog rejtinga cestovnih kompanija u BiH. Time bi se otklonila prepreka za dodatno kreditno zaduženje za finansiranje gradnje infrastrukture koja je gotovo potpuno zaustavljena pod aktuelnim vladama.

Poreska politika s ljudskim licem

Naspram toga je očigledni efekat dodatnog tereta na novčanike građana, makar u cijeni goriva, čak i kada druga dobra ne bi poskupjela, iako je cijena energenta ipak veoma bitan ulazni faktor u cijeni mnogih dobara. Vlast je, nažalost, u posljednjih par godina napravila dosta štete po životni standard građana, nije iskoristila raspoložive mehanizme u koje su se premijeri, ministri i savjetnici kleli, a to je famozni neutralni fiskalni efekat, ali ne na vladine prihode, nego na potražnju. Da ne govorimo da je dosta farse o neutralnom efektu, kada je potrebno kreirati pozitivne efekte na potražnju kroz drugačiju poresku politiku i osigurati veće poreske prihode usljed povećane ekonomske aktivnosti i većeg obima poreske osnovice, uprkos nižim poreskim stopama. Pojednostavljeno, to znači da bez obzira na nova poreska opterećenja, druge vladine mjere trebaju donijeti korist građanima, pa životni standard ne bi bio pogoršan, a potražnja za dobrima umanjena. No, to se nije desilo.

Nakon 25 godina akumulacije kapitala, privatizacijske pljačke, poreskih eksperimenata, rastuće nejednakosti i siromaštva, naše društvo je zrelo za propitivanje potpuno drugačije raspodjele bogatstva.  Elementarno pitanje glasi: može li se prikupljanjem iste sume poreskih prihoda, teret finansiranja države rasporediti pravednije, a raspodjela blagostanja ravnomjernije?! Može li ekonomski razvoj društva kroz privatnu inicijativu povećati životni standard onih koji imaju najmanje, jer su žrtve loše vođene tranzicije i vrlo loše vođene države, kroz dvije dekade potrošene na iscrpljivanje društvenog bogatstva za interese nekolicine stranačkih štetočina, s njima povezanih tajkuna i oligarha, te probrane čete podobnih mediokriteta – rukovodilaca u javnom sektoru?!

Čitajući širu perspektivu, dodatnim nametanjem poreskog pritiska na građane, ne smije se nastaviti s produbljivanjem socijalnog jaza, širenjem siromaštva i sakaćenjem prilika za razvoj društva. Zvanično, svaki peti naš sugrađanin je vrlo siromašan, što znači ugroženost do fizičke egzistencije, a duhovna, kulturna i obrazovna egzistencija gotovo svih nas napregnuta je do tačke pucanja. Društvo u kojem se jednako oporezuje hljeb, lijekovi, dječija hrana, udžbenici i knjige, s jedne, i luksuzna vozila, vile, skupocjeni nakit ili skupocjena odjeća, s druge strane, ne može računati ni na kakav osim na rast nepravde, siromaštva i klasne netrpeljivosti.

Zadatak države je zaštita i solidarnost sa slabima, umanjivanje nejednakosti i veličanje jednakih šansi za svakog svog građanina, a jednake šanse počinju s jednakim pravom i jednakim mogućnostima na obrazovanje i na znanje. Ukoliko uzmemo za primjer poresku politiku Evropske unije (EU), iskazanu kroz EU direktive (VAT Directive 2006/112/EC) te prakse zemalja članica EU, prostor za djelovanje može se pronaći u diferenciranoj stopi poreza na dodanu vrijednost (PDV, eng.=VAT). Taj indirektni porez, koji se u BiH ubire po stopi od 17% pri kupovini svih proizvoda i usluga, u većini zemalja EU sadrži i značajno umanjene stope (niže od 5%) na prehrambene proizvode, knjige, novine, lijekove, vodu, medicinsku opremu, kulturne sadržaje, ali i repromaterijal za poljoprivredu. ‘Reformske’ vlade u BiH, ovim hrabrim potezom „poreske politike s ljudskim licem“ pokazale bi istinsku spremnost na vlasništvo nad reformama, zatim na prvu veliku poslijeratnu politiku pravednije i progresivnije redistribucje društvenog bogatstva, te konačno dokazale snagu države da administrira suštinsku poresku reformu, koju nam niko nije nametnuo i koja je stoga, autentična, domaća, državnička, patriotska, u službi javnog interesa i potreba građana, a ne bilo kakvih mentora, kreditora, tajkuna i drugih parazita nakačenih na režim slijepe servilnosti, kriminalne partitokratije i koruptivnog klijentelizma.

U digitalnom dobu, argument manjka sposobnosti države da administrira diferenciranu stopu PDV-a više ne može proći, jer zašto onda plaćamo neviđeno glomaznu administraciju, na šta svake godine bacamo milione, finansirajući „softvere, licence, sisteme, administratore i izgradnju kapaciteta“ za sistem koji je i prije 11 godina bio isti? Krajnje je vrijeme da oni koji su profitirali iz divlje tranzicije i kriminalne privatizacije plate više poreza kada, na primjer, kupuju Porche, Rolex ili Pradu, kako bi statusnim simbolima popunili druge praznine, uživajući u nepošteno stečenom luksuzu. A da oni koji su zbog te iste tranzicije preuranjeno otjerani u grob ili u bolest, otjerani iz države, na biroe, štrajkove glađu i život nedostojan čovjeka, a posebno oni koji su gladni znanja i časti, više ne finansiraju nepravdu plaćajući državi kao i ovi prvi. Ako stremimo vrijednostima evropske porodice država, zašto ne stremimo i društvenim pravilima koja tamo vladaju – na primjer besplatnom znanju i besplatnoj pravednosti?

Tajkunska buržoazija

Dakle, različitim tretmanom različitih kategorija ljudi, proizvoda i usluga, podstiče se društvena pravednost, inaugurira odgovorna regulacija društvenih odnosa, te šalje poruka o odgovornom regulatoru tj. državi. Socijalne razlike u našoj zemlji su prevelike i dalje rastu, a poreska politika odbija koristiti alate koji bi pomogli u njihovom prevladavanju, što je jedan od ultimativnih ciljeva svakog stabilnog i pravednog društva. Nemam ništa protiv da pošteno zarađeno bogatstvo donese svakojake blagodeti njegovom vlasniku, jer je to njegovo pravo i sloboda, zagarantovana i Božijim i svjetovnim zakonom, ali je jednako i sveta i svjetovna obaveza da oni koji imaju više, zajednici daju više, na primjer, dajući više poreza.

Ova odluka je dio normativne ekonomije, u kojoj je važno šta društvo i njegova vladajuća elita vide kao ideal, kakvu zajednicu grade za svoje potomke. U normativnoj ekonomiji nema ispravnog ili pogrešnog argumenta. Znam za slučajeve da tajkunska buržoazija svojoj djeci kupuje luksuzne automobile izbjegavajući platiti porez, tako što lažiraju status ratnog vojnog invalida ili ga “kupuju“ na crnom tržištu od onih koji su prisiljeni prodavati svoju žrtvu i svoje dostojanstvo upravo onima koji su ih do takvog dna doveli. Umjesto toga, želim živjeti i djecu dizati u državi gdje je to nemoguće uraditi i gdje će tajkuni, ukoliko baš moraju, voziti, oblačiti ili se kititi (israf haram) perjem na koje će platiti mnogo veći porez od onog na „obične“ i ogromnoj većini populacije jedino dostupne proizvode. Ako su napredne države dokazale da je PDV regresivan, tj. više opterećuje one koji imaju manje primanja tj. siromašniji sloj stanovništva, potrebno je aplicirati diferencirane poreske stope. Nužno je razumjeti da nije isto biti bogat i siromašan kada je plaćanje poreza u pitanju. Potrošačka korpa onih koji imaju manje treba biti opterećena manje i kada je PDV u pitanju. PDV je nepravedan porez ukoliko ga plaća onaj ko nema dovoljno da izdržava porodicu, kada plaća knjige, obrazovanje, zdravlje, hranu, vodu. Ono što je od generacijskog razvojnog značaja ne smije biti površno i periferno tretirano, a država ne smije biti sebična kada je znanje, zdravlje i sigurnost u pitanju. Zato porez na knjige, na lijekove i hranu mora biti šansa za prosperitet, a ne razlog propadanja.

Izvor: thebosniatimes.ba

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.

You may be interested

2018. GODINA, GODINA SUDSKIH PROCESA PROTIV PRAVOSUDNE MAFIJE???
BiH
6623 pregleda37
BiH
6623 pregleda37

2018. GODINA, GODINA SUDSKIH PROCESA PROTIV PRAVOSUDNE MAFIJE???

redakcija - 9. Januara 2018.

Minuli vikend nam je ponudio još par medijskih nastupa ishlapljele penzionerke Meddžide Kreso, koja nas nakon silnih skandala u bh pravosuđu pokušava uvjeriti da je sve "cvjetalo i…

Ko o čemu Goran Salihović o poštenju
Ekskluzivno
4099 pregleda35
Ekskluzivno
4099 pregleda35

Ko o čemu Goran Salihović o poštenju

redakcija - 29. Oktobra 2017.

Gledajući intervju na N1 televiziji simulanta Gorana Salihovića mogu se steći dva dojma. Ili da je silan uz svoje potencijalne zaštitnike ili je toliko priglup pa sam…

Ratni šverc oružjem: Ministar MUP-a TK Husein Topčagić u ratu preprodavao Maljutke?!
BiH
11 pregleda
BiH
11 pregleda

Ratni šverc oružjem: Ministar MUP-a TK Husein Topčagić u ratu preprodavao Maljutke?!

redakcija - 21. Februara 2018.

Ministar unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona Husein Topčagić je nadimak „Huso Maljutka“ stekao ratne 1993 godine. Prema dokumentu Armije Republike Bosne i Hercegovine, Topčagić je zajedno sa Senadom…

Nakon napada džihadista Boko Haram nestalo više od 100 djevojčica
Svijet
16 pregleda
Svijet
16 pregleda

Nakon napada džihadista Boko Haram nestalo više od 100 djevojčica

redakcija - 21. Februara 2018.

Više od stotinu djevojčica vodi se kao nestalo nakon napada džihadista Boko Haram na školu u Nigeriji. Broj nestalih djevojčica za sada nije utvrđen, ali kako piše…

Najbolji bh. teniser iznenadio mnoge: Nevjerovatan meč i preokret doveo je Džumhura u četvrtfinale
Sport
31 pregleda
Sport
31 pregleda

Najbolji bh. teniser iznenadio mnoge: Nevjerovatan meč i preokret doveo je Džumhura u četvrtfinale

redakcija - 21. Februara 2018.

Damir Džumhur je preživio pravi pakao, ali je na kraju velikim preokretom uspio slaviti pobjedu i to nakon tri tiebreaka kojima su prethodili neki nevjerovatni preokreti. Džumhur je…